3. Biennale Kvadrilaterale
08.12.2009.
19:00h
3. Biennale Kvadrilaterale
MMSU, Rijeka
After Art Party - Arca Fiumana u 21 sat
Muzej moderne i suvremene umjetnosti po treći put predstavlja jednu od najvažnijih regionalnih umjetničkih manifestacija – Biennale Kvadrilaterale. Biennale je započelo svoju povijest 2005. godine kulturnom razmjenom četiriju susjednih zemalja, članica inicijative Kvadrilaterale – Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Italije, s naglaskom na predstavljanje suvremene umjetničke prakse, njezinih recentnih kretanja, uzbudljivih izričaja, novih oblika i medija.
Za razliku od svojih tematskih prethodnika Relativizma (2005.) i Heroja kulture (2007.), ovogodišnji Biennale Kvadrilaterale prvi se put bavi umjetnošću novih medija – onom koja kao svoj medij koristi digitalne tehnologije koje su dubinski oblikovale suvremeno društvo. Biennale Kvadrilaterale ispitat će različite uglove i sjecišta koja proizlaze iz poveznih značajki novih medija u odnosu spram specifičnoga političkog, ekonomskog i kulturnog konteksta zemalja sudionica.
Kustoski tim – Christiane Paul (SAD), Nina Czegledy (HU), Peter Tomaž Dobrila (SL), Darko Fritz (HR) i Elena Giulia Rossi (IT), premijerno će predstaviti 16 radova medijske i digitalne umjetnosti, po estetskim i tehnološkim konstelacijama zasigurno među najinovativnijim umjetničkim područjima. Postavom u MMSU-u i na nekoliko drugih mjesta u Rijeci, izložba će biti integrirana u urbani prostor Rijeke, čime će grad za vrijeme trajanja Biennala doista postati regionalno središte umjetnosti novih medija.
Izložba daje uvid u značajke medijske umjetnosti kao što su njezina povezivost, interaktivnost, umreženost i prilagodljivost u odnosu na čovjeka te time reflektira aktualni trenutak informacijskog društva, dok sama manifestacija nadilazi predviđene nacionalne granice i poprima puno širi regionalni učinak. Uz to, Biennale kao umjetničku direktoricu ugošćuje Christiane Paul iz SAD-a, a u OFF programu četvero umjetnika iz zemalja ne-članica Kvadrilaterale, pa i time opravdano dobiva karakter multilateralnog događanja koje iz polazišnoga zemljopisnog formata prelazi u otvorenu matricu povezanosti i perspektiva što oblikuju okvir suvremene medijske kulture.
Kustoski odabir nudi različite perspektive spram današnje umjetnosti i kulture te skreće pozornost na mnogostruke veze između oblika i tema. Tu pripadaju sjecišta različitih medija poput kinematografije, fotografije i performansa, sjecišta između vremena i prostora (što omogućuju telekomunikacije), između lokalne i osobne povijesti i politike te prirodnog i tehnološkog prostora (Christiane Paul, umjetnička direktorica Biennala Kvadrilaterale).
________________________________________
Hrvatska selekcija
Site specific instalacijom Globalna slika / Senzor ljudskog stanja, umjetnik Dalibor Martinis osvijetlit će globus na zgradi Transadrije u riječkoj luci, oslanjajući se na dnevna izvješća o globalnom gospodarstvu, burzama, katastrofama, zdravlju, međunarodnim odnosima i sukobima, građanskim slobodama, zaštiti okoliša i medijima, koja pružaju podatke za mjerenje trenutačnog stanja čovječanstva te pomoću softvera mijenjaju boje globusa. Pomoću sličnih senzora Globalna slika simultano će biti pokrenuta u Zagrebu i Zadru.
Jedan od pionira medijske umjetnosti, znanstvenik Vlatko Čerić, predstavlja se apstraktnom animacijom Pulsiranje, zasnovanom na algoritamskom programiranju, a Ivan Marušić Klif u radu Telephoning 2 povezat će MMSU i javne telefonske govornice u Hrvatskoj, stvarajući nematerijalnu – privremenu zvukovnu skulpturu. Interaktivni film Mehaničke figure – 20.000 okretaja na NET-u Helene Bulaje, inspiriran likom i djelom Nikole Tesle, vodi korisnika kroz povijest tehnološkog i društvenog razvoja na put oko svijeta, od Zagreba preko Londona, New Yorka i Tokija do Novog Zelanda.
Talijanska selekcija
U radu Sintetički performansi, duo Eva & Franco Mattes aka 0100101110101101.org izvodi virtualne performanse ikona suvremene umjetnosti u kontekstu Drugoga života, dok Elastic Group of Artists Research u videu Remix grada predstavlja metaforu suvremene urbane metropole – informatičku matricu prožetu ekonomskim pokazateljima, tehnološkim procesima, statističkim podacima te općenitim slikovnim i jezičnim sustavom informacija.
Umjetnik Lorenzo Pizzanelli u radu Marinetti alla Quarta oživljava uz pomoć umjetne inteligencije duh F. T. Marinettija, utemeljitelja futurizma, a Carlo Zanni manipulira s realnošću prostora i vremena, stvarajući hibridni filmski žanr između dokumentarca i fikcije, mrežne umjetnosti i kinematografije.
Mađarska selekcija
Marton Andras Juhasz u radu iGarden ispituje granice između znanosti i umjetnosti, pokušavajući rasvijetliti nevidljive i kvantitativno nezahvatljive odnose između ljudi, tehnologije i prirode. Julia Vecsei u kompozitnom interaktivnom videu Rendez-vous à seconde istražuje urbanu i vlastitu svakodnevicu iste lokacije u različitim vremenskim intervalima.
Janos Sugar u videoinstalaciji Mute ironično preobražava snimke aktualnih predizbornih debata iz različitih zemalja u raspravu o odnosima moći unutar sustava suvremene umjetnosti. Školovanjem arhitekt, Adam Somlai-Fischer izradio je, zajedno sa suradnicima, novu vrstu kamere, Wifi kameru, kojom vizualizira dinamičan – oku nevidljiv, a zapravo svakodnevan – elektromagnetski prostor uspostavljen bežičnim vezama.
Slovenska selekcija
Art duo Luiza Margan & Miha Presker instalacijom Formication prikazuje žive organizme, kolonije mrava čiji se život odvija na autorskim crtežima, formirajući na taj način novu i dinamičnu topologiju crteža. Presijecanjem prirode i tehnologije, znanosti i umjetnosti, bavi se i Uršula Berlot. U videoradu Pulsation pokušava zahvatiti spoznajni aparat i kreativne procese preko dijagnostičke metode rendgena, utjelovljene u pokretnim slikama autoričina mozga.
Umjetnički tandem son:DA u radu Panorama pokazuje kako se sve više identificiramo s tehnologijom te kako gubimo centralnu poziciju u odnosu na svijet strojeva. Marko Košnik interaktivnom instalacijom Ditopia Signpost pruža mogućnost gledatelju da se upozna s muzejskom institucijom (lokacijom, prostorima, ljudima…) te istražuje pitanja javnih i manje javnih prostora, percepciju prostora iz različitih uglova i tehnoloških pozicija (mrežnih veza, nadzornih kamera, sustava navigacija…).
