Dr?avni arhiv


Dr?avni arhiv u Rijeci
Park Nikole Hosta 2
51000 Rijeka
Hrvatska

 Tradicija ?uvanja svekolike pismohrane u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje jo? od 15. stolje?a. Ali sustavna djelatnost prikupljanja, ?uvanja i obrade povijesnog arhivskog gradiva pokrenuta je tek utemeljenjem potpuno samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog dr?avnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume) 1. rujna 1926. godine. Kraljevskim dekretom od 6. prosinca 1928. godine potvr?ena je opstojnost rije?kog arhiva ali kao odsjeka Kraljevskog dr?avnog arhiva u Trstu. Takav status arhiva i takav njegov naziv (R. Archivio di Stato - Sezione di Fiume) ostat ?e sve do 1945. godine, do kraja talijanske vlasti u Rijeci. U jugoslavenskoj dr?avi Rijeka je priklju?ena NR Hrvatskoj te je tako prekinuta njena neprirodna odvojenost od hrvatskog okolja i zale?a. Arhiv od 1945. do 1947. godine posluje kao posve samostalna ustanova pod nazivom Dr?avni arhiv Rijeka. U velja?i 1948. godine postaje sastavnim dijelom zagreba?kog dr?avnog arhiva kao ispostava Dr?avnog arhiva u Zagrebu. No, ve? koncem 1949. godine vra?a mu se prethodni naslov i status posve samostalne ustanove. Od 1959. godine mijenja naslov u Historijski arhiv Rijeka te pod njim djeluje do 1993. godine. Tada, u samostalnoj hrvatskoj dr?avi, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1997. godine. Te godine mijenja naziv u Dr?avni arhiv u Rijeci. Dr?avni arhiv u Rijeci u sedamdeset je godina svoje opstojnosti dijelio sudbinu grada u kojem je utemeljen. njegovi dosezi bili su ome?eni dato??u tvarnih okolnosti a navlastito upravnim i politi?kim okvirima u kojima je djelovao. Sukladno mijenama potonjih mijenjalo se i podru?je djelovanja ustanove.

Od utemeljenja do 1945. godine Arhiv djeluje na podru?ju Kvarnerske pokrajine koja je uz Rijeku i liburnijski dio Istre obuhva?ala i znatan dio slovenskog Krasa. Tijekom Drugog svjetskog rata djelokrug Arhiva pro?irio se i na jugozapadna hrvatska podru?ja koja je 1941. godine anektirala Italija. U razdoblju nakon 1945. godine podru?je djelovanja Dr?avnog arhiva Rijeka proteglo se na ?itavu hrvatsku Istru, te otoke Cres, Lo?inj i Krk. Kada je 1958. godine osnovan arhiv u Pazinu, rije?kom arhivu ostaju kompetencije jedino nad isto?nim, liburnijskim dijelom Istre. Gubitak nadle?nosti u tim krajevima nadomje?ta se pro?irenjem podru?ja djelatnosti rije?kog arhiva u Primorju i Gorskom kotaru. Tada je zaokru?en podru?ni djelokrug Dr?avnog arhiva u Rijeci koji i danas obuhva?a cjelokupan prostor suvremene Primorsko - goranske ?upanije, a izvan nje jo? i podru?je grada Senja u Li?ko - senjskoj ?upaniji. ?este mijene dr?avnih vlasti na prostoru nadle?nosti rije?kog arhiva rezultirale su utrnu?em niza upravnih, sudbenih i vojnih oblasti, ?kolskih ustanova i gospodarskih organizacija koje su za sobom ostavljale vrlo opse?no arhivsko gradivo. Zato je zna?ajka ove ustanove brzo pove?anje koli?ine gradiva i mno?ine arhivskih fondova, tako da je od utemeljenja ustanove broj du?nih metara gradiva udesetostru?en.