Ne uspijevam svijet Jagode Buić, onaj koji nacrta i oslika, onaj koji utka, razlučiti od izvanredne scenografske konstrukcije. Djela u njoj ne tvore ni kulise ni praktikabli, već su ona sastavnim dijelom jednoga THEATRUM MUNDI gdje tragedija nadvladava dramu i gdje drama nadvladava komediju svakida?njice. U tom prostoru razaznajemo ona mjesta koja posje?uju utvare Medeje ili Kleopatre, ili one Hekube kojoj se dubrova?ka renesansa toli divila.

 

Predrag Matvejević

 

 

Jagoda Bui?

 

Rodena u Splitu. Studirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna, te povijest umjetnosti na Sveu?ilistu u Zagrebu. Diplomirala sa 1. nagradom za najbolji diplomski rad na Akademie fur Angewandte Kunst u Becu. Studirala filmsku scenografiju i kostimografiju u Cinecitta u Rimu, a povijest kostima u Centra delle Arti e del costume "Palazzo Grass!" u Veneciji. Realizirala je vi?e od 120 projekata kao kostimograf i scenograf za operu, balet, dramu i film. Teziste je temeljila na klasicnom repertoaru autora; Sofoklo, Eshil, Shakespeare - "Hamlet" na Lovrijencu, "Kralj Lear" na Brijunima, te velikih opera; "Aida" na splitskom Peristilu, "Othello", "Nabucco" itd. Napisala je scensku igru -izmeclu baleta, suvremenog pokreta i akrobatike "Apokalipsa po otkrovenju sv. Ivana s Patmosa". Realizirala je scensku adaptaciju "Malog princa" od Antoine de Saint-Exuperyia. Reziralaje Shakespeareovog"Richarda III" u kazalistu Gavella u Zagrebu. Pripremila je reziju, kostime i dekor Anouilhove drame "Becket i njegov kralj" za kazaliste Marin Drzic u Dubrovniku. Kreirala je svoj prvi trodimenzionalni tekstilni objekt 1965. godine koji je odmah otkupio Stedelijk Museum u Amsterdamu. Od tada izlaze svoje avangardne monumentalne tekstilne instalacije na svjetskim bienalima moderne umjetnosti (Venecija, Lausanne, Sao Paulo itd.) i na samostalnim izlozbama u muzejima Europe i Amerike. Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim kolekcijama - Metropolitan Museum u New Yorku, Muzej moderne umjetnosti u Parizu itd. Dobila je brojne nagrade - Nagradu Vladimir Nazor Republike Hrvatske 1971., Grand Prix Itamaraty bienala u Sao Paolu 1975., Herderovu nagradu beckog univerziteta 1976. itd. Gostujuci je profesor na Royal College of Art u Londonu, Atlantic Center for the Arts na Floridi, Akademiji u Denveru.
Zivi u Parizu, Dubrovniku i Veneciji. Radi najvise u svom atelijeru u Bonnieuxu u Provansi.