Osnovno je polazi?te izlo?be ?injenica da je u velikoj mjeri jo? neistra?ena i neuo?ena va?nost Rijeke kao iseljeni?ke luke, iz koje je po?etkom dvadesetoga stolje?a iselilo u SAD vi?e od tri stotine tisu?a ?itelja Srednje Europe.
Iseljenici nisu Rije?ani - najvi?e je odavde iselilo Ma?ara, Slovaka, Nijemaca, Rumunja i Rusina.
Zato je jedino u okviru istra?ivanja emigracije iz ?irokih podru?ja Srednje Europe mogu?e sagledati ulogu rije?ke luke, jedne od deset najve?ih europskih iseljeni?kih luka s po?etka dvadesetoga stolje?a.
Isto je tako za nas va?no i ?to je bilo s Primorcima i Hrvatima.
Koji su njihovi tokovi, u kojim se lukama ukrcavaju i kamo odlaze. Putevi prema brojnim europskim lukama, isprva prema Genovi, a poslije sve vi?e prema Le Havreu, Southamptonu, Liverpoolu, pa ?ak i Bremerhavenu i Hamburgu, otkrivaju neobi?nu "gipkost" iseljeni?kog ustroja prijevoznika i posrednika - ?eljeznice, brodara, luka, agenata...
Tema emigracije iz Europe u Ameriku posljednjih je godina iznimno plodonosna - otvoreno je vi?e muzeja i izlo?bi emigracije, u Austriji, Njema?koj i Italiji, te su napisane brojne knjige.
Neke s namjerom da prika?u nacionalne aspekte iseljevanja, neke da prika?u op?e aspekte europske emigracije, a neke s namjerom da razlo?e ameri?ku sliku useljavanja.
Ova izlo?ba i cjelokupni projekt prvi daje cjelovitu sintezu srednjoeuropske emigracije te ukazuje na slo?enu tehnologiju i razvijen ustroj koji omogu?uje prekooceansko iseljavanje milijuna iseljenika, te ukazivanjem na ljudske sudbine izabranih iseljenika.
Ustroj iseljavanja i iseljeni?ke sudbine - osnovne su i glavne teme ove izlo?be, koje joj daju i odre?ene antiteze i odre?enu ravnote?u.
Organizacija iseljavanja (agenti, brodari, luke, ?eljeznica, banke) nasuprot sudbinama pojedinih iseljenika prikazano je odvojeno - kao odnos racionalnog i iracionalnog. Uz govor podataka i statistike koji govori o razmjerima i organizaciji iseljavanja, izlo?ene su i pojedina?ne pri?e, o poznatim i obi?nim iseljenicima.